Dolaskom Otomanskoga carstva na ove prostore u XV. stoljeću, kršćanstvo se iz Stoca i okolice stalo povlačiti prema jugu, uglavnom prema Dubrovniku. Na temeljima prijašnjega kršćanskog hrama, prema nalazima i izjavama samih islamskih proučavatelja, podignuta je muslimanska bogomolja u vrijeme sultana Selima, 1519. godine.
U središtu Stoca, u blizini zgrade Općine, Gimnazije, Sahat-kule i Selimove džamije, od lipnja ove godine preuređuje se nekadašnja zgrada “Stočanka” u Duhovno-kulturni centar Trebinjske biskupije. Zgradu je Biskupija zakonito otkupila prije više godina. Izvođenje radova povjereno je poduzeću MN-Trade d.o.o Pere Šarića iz Mostara. Iznad unutarnjega sakralnog prostora podignut je prikladan toranj, a u utorak, 2. listopada 2012., postavljena je i završna kupola s križem, sve u visini od 33 metra. Činu postavljanja kupole s pomoću velikoga krana prisustvovao je biskup Ratko Perić, katedralni župnik i dekan iz Mostara msgr. Luka Pavlović, stolački župnik i dekan don Rajko Marković, mostarski kancelar i trebinjski dekan don Ante Luburić te veći broj vjernika i znatiželjnika. Postavljanje je kupole izvedeno stručno i uspješno.
***
Grad Stolac, smješten u jugoistočnom dijelu Hercegovine, nastao je na obalama rijeke Bregave, okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem te okolnim toponimima: Križevac, Krstac i Križane, od kojih je Križevac gotovo u centru grada.
Ovaj grad i kraj, bogate kulturne prošlosti opisane perom mnogih pisaca i kroničara, svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom i skladom prirodnih ljepota i plodova, privlačio je k sebi ljude i kulture od davnina.
Crkvine na Rivinama. I najnovije veliko arheološko nalazište starokršćanskog sakralnog kompleksa iz V. stoljeća, koje se nedavno otkrilo na lokalitetu Crkvine – Ćemalovina kod Stoca, važan je dokument i vidljiva potvrda dosadašnjem uvjerenju o ranom dolasku kršćanstva u stolački kraj ondašnje rimske provincije Dalmacije, današnje i Hercegovine, te ohrabrenje i obveza današnjim kršćanima-katolicima u odgovornu i odvažnu hodu u budućnost. Nije isključeno da bi to moglo biti sjedište povijesne biskupije Sarsenterum.
Bogorodica s Djetetom. Potvrda je ovoj trajnoj nazočnosti kršćanstva već otkriveni reljefni lik Bogorodice s Djetetom s Vidoštaka kod Stoca iz 11. stoljeća, najstariji pronađeni Gospin lik na području Hercegovine. A na Vidoštaku još se uvijek vide temelji crkve iz koje lik potječe. Vidoštak, Vidoški grad iznad Stoca, Vidoštica (kako se prije zvala Bregava) nose ime po sv. Vidu mučeniku, kako svjedoče dubrovački dokumenti koji Vidovo polje zovu “Polje svetoga Vida”.
Stolac kao centar trebinjskih župa. Stolac je kroz našu crkvenu i narodnu povijest uvijek imao posebno značenje. On je i danas u središtu životnih i aktivnih župa Trebinjske biskupije, koja se
- prostire na 3.841km2, gdje je, prema popisu pučanstva iz 1991. živjelo oko 95.200 stanovnika;
- prema izvještajima župnika s 15 župa Trebinjske biskupije za 2011. godinu ima 20.777 katolika,:
- žive u četiri općine s hrvatskom/katoličkom većinom: Stolac, Neum, Ravno i dijelom Čapljina, i
- pet općina sa srpskom/pravoslavnom većinom: Trebinje, Ljubinje, Bileća, Gacko i Berkovići;
- u Trebinju, kao sjedištu biskupije, postoji uređena Katedralna crkva i župna kuća;
- ima inkardiniranih 30 svećenika od kojih su dvojica biskupi;
- i koja je uglavnom obnovila sve ratom porušene ili oštećene svoje crkvene objekte, te ima kvalitetnu podlogu za duhovnu obnovu, rast i napredak svojih vjernika.
Stolac kao centar biskupije. Ukazala se potreba da se u ovom povijesnom trenutku u Stocu podigne i organizira duhovno-pastoralni i kulturni centar Trebinjske biskupije, kao središte „nove evangelizacije“ za ovo područje Crkve Kristove na početku Trećega milenija.
Da bi ovaj projekt budućnosti imao svoj dom i mjesto življenja, zahvaljujući Božjoj Providnosti koja je potaknula dobročinitelje, Biskupija je otkupila zgradu, bivšu robnu kuću „Stočanku“, koja se nalazi u središtu grada uz rijeku Bregavu, na raskrižju putova istočno prema Ljubinju i Trebinju, sjeverno prema Berkovićima i Nevesinju, zapadno prema Mostaru i Čapljini i južno prema Hrasnu i Neumu.
Biskup je Ratko kao svoga osobnog delegata, 21. studenoga 2011., dekretom br. 1374/2011., ovlastio don Antu Luburića, kancelara i nevesinjskoga župnika, da vodi sve potrebne poslove oko ostvarenja ovog projekta na ovoj crkvenoj nekretnini u Stocu (k.č. II/120, z.k.ul. 2880 KO Stolac).
Urbanistički suglasnost. Nakon što su sva vlasnička pitanja uredno riješena i zakonito provedena, prema idejnom rješenju poduzeća za projektiranje i inžinjering u građevinarstvu – „Forum 98“ iz Stoca, zatražena je 21. studenoga 2011. od Općine Stolac urbanistička suglasnost za sanaciju, rekonstrukciju i preobrazbu postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Duhovno-pastoralni i kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije“ u Stocu.
Služba graditeljstva, prostornog uređenja, zaštite okoliša i obnove Općine Stolac, izdala je 2. prosinca 2011. Rješenje, br. 07-02-25-642/11., kojim se daje urbanistička suglasnost za sanaciju i rekonstrukciju postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Kulturno-duhovni centar Trebinjsko – mrkanske biskupije“ u Stocu. Rješenje je 20. prosinca 2011. postalo pravomoćno.
Građevinska dozvola. Na temelju ovoga Rješenja i drugih potrebnih dokumenata 8. prosinca 2011. upućen je Općini Stolac zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prema glavnom projektu izrađenu od „Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru“.
Služba graditeljstva, prostornog uređenja, zaštite okoliša i obnove Općine Stolac, udovoljila je 3. svibnja 2012. ovom zahtjevu i izdala Rješenje, br. 07-02-25-701/11., kojim se investitoru Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji odobrava sanacija i rekonstrukcija postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Kulturno-duhovni centar Trebinjsko – mrkanske biskupije“ u Stocu. Rješenje je 21. svibnja 2012. postalo pravomoćno.
Izradu tehničke dokumentacije planiranoga Biskupijskog duhovno-kulturnog centra Građevinski je fakultet Sveučilišta u Mostaru povjerio gosp. Robertu Ragužu, dipl. ing. arh.; gosp. Draganu Katiću, dipl. ing. građ.; doc. dr. sc. Željku Roziću, dipl. ing. građ. i Zdenku Mariću, dipl. ing. el.
Providnošću postavljeni u ovom prostoru susretâ kultura Istoka i Zapada, gdje zajedno žive katolici, pravoslavni i muslimani, voditelji projekta žele da ova biskupijska kulturno-kultna ustanova bude otvorena svim ljudima na procvat misli, etičkih zasada i estetskog osjećaja, što rađaju radošću i zahvalnošću – vrijednostima što oplemenjuju pojedince i cijelo društvo, povijest i svijet.
Bilo sve s blagoslovom Presvetoga Trojstva.
KIUM, 2012-10-03
